Омогућава Blogger.
RSS

DUALNI SISTEM - DA, MOGUĆE JE!



Od 2007. godine uključen sam u reformu srednjeg stručnog obrazovanja u Srbiji kao konsultant nemačkog GIZ-a na ovom projektu. Obavljao sam, zaključno sa prošlom godinom, razne zadatke, poput podrške u izgradnji struktura, saradnje sa institucijama našeg obrazovnog sistema, rada sa direktorima škola, internih komunikacija, izrade analiza i studija, zajedničkog rada sa najeminentnijim nemačkim ekspertima na planu unapređenja upravljanja procesima i rukovođenja školama, učešća u međunarodnom timu koji je osmislio model projekta uvođenja kooperativnog obrazovanja, do kampanja za povećanje vidljivosti profila. Na neki način, osećam da su brojna dostignuća GIZ-ovog projekta donekle i moje “čedo”. Godinama govorim o obrazovanju i neminovnosti korenitih reformi na mnogobrojnim forumima i naučnim konferencijama u zemlji i inostranstvu. Često sam se osećao donkihotovski, jer u Srbiji gotovo da nisam prepoznavao spremnost sistema (ne govorim ovde o direktorima škola i nastavnicima, to je druga priča) da prihvati promene.

Juče se, na Kopaonik biznis forumu, premijer Aleksandar Vučić dosetio da bismo mogli da uvedemo dualni sistem obrazovanja. Još od 2008. godine govorim o dualnom sistemu kao neminovnosti za dugoročno održivo srednje stručno obrazovanje (dosta sam o tome i blogovao, ali na “Blicu”, pa je sve to otišlo u nepovrat kada su ukinuli blog, a nama naše tekstove nisu ni na koji način dostavili. Ako ovo pročita neko iz “Blica”, molim da mi moje tekstove vrati e-mailom). 

Neću se ovde previše osvrtati na nove obrazovne profile ekonomske struke koji su razvijeni uz podršku GIZ-a. I tu je ostvareno puno revolucionarnih pomaka, ali su ovi, nesumnjivo korisni i kvalitetni profili tema za sebe. Zajedno sa ljudima iz GIZ-a i pojedinim entuzijastima iz Ministarstva prosvete, a tu pre svega mislim na Bogoljuba Lazarevića i Radovana Živkovića, krenuli smo u poduhvat uvođenja sistema sličnog školama koje pružaju dualno obrazovanje, sa željom da u srpskim školama stvorimo prave regionalne centre kompetencija. To znači da škole učinimo potpuno sposobnim da brzo odgovore potrebama privrede i da se uvede model obrazovanja gde se učenici školuju i svoje veštine stiču u tesnoj saradnji sa privredom (inače, dualni sistem donekle nalikuje nekadašnjem zanatskom obrazovanju kod nas, ali u unekoliko modernijoj formi). Zlatiborski okrug izabran je za pilot-područje i krenuo je potprojekat ZORA, gde je, uz ogroman entuzijazam direktora škola iz Užica, Požege, Priboja, Arilja...ostvaren dobar pomak i uspostavljena odlična saradnja škole-privreda. Čak je u okviru Regionalne privredne komore Užice uspešno krenula sa radom mešovita radna grupa za obrazovanje. Nakon toga, sada već davne 2009. godine krenulo se u nacionalni projekat ReCeKo, koji predstavlja prilagođenu varijantu projekta modernizacije škola u Donjoj Saksoniji (Nemačka). Tim projektom obuhvaćeno je 12 škola iz čitave Srbije, izabranih na konkursu. 




Citiram: “Cilj projekta je da se srednje stručne škole razviju u regionalne centre kompetencija za stručno obrazovanje. Škola postaje delimično autonomna institucija koja samostalno upravlja na operativnom nivou. Škola treba da doprinosi regionalnom razvoju time što obezbeđuje potencijal stručnih kadrova koji je u skladu sa potrebama privrede. Škola će učenicima obezbediti najbolju moguću perspektivu u poslu.
ReCeKo škole se razlikuju od ostalih škola, pre svega, jer poseduju drugačiju unutrašnju organizaciju, koja treba da doprinese povećanju kvaliteta u funkcionaisanju. ReCeKo škole su tesno povezane sa regionalnom privredom i školuju kadrove koji su potrebni privredi. One takođe  imaju pravnu i finansijsku autonomiju  te autonomiju u odlučivanju o načinu rada, obrazovanju novih profila, saradnji sa lokalnom zajednicom i privrednicima. Naravno, sloboda pri odlučivanju donosi i veću odgovornost.

Prema planu realizacije projekta predviđeno je da izabranih dvanaest srpskih škola u narednom periodu najpre pokuša da uspostavi ReCeKo organizaciju u svojoj školi, a zatim da prenese svoja iskustva na druge stručne škole u Srbiji”.

Trebalo je u okviru projekta ReCeKo razviti obrazovni model nalik dualnom sistemu, uz aktivno učešće lokalne privrede, i uz istovremene korenite promene u organizaciji rada škola. Za te potrebe, zajedno sa gospodinom Rotlufom, vrlo eminentnim konsultantom koji je unapredio mnoge velike sisteme u Nemačkoj, razvijen je model upravljanja školama prema procedurama Evropske fondacije za upravljanje kvalitetom (EFQM) i uspešno primenjen u Srbiji. Donet je i usvojen i pravilnik o ogledu. Sistem vrlo blizak dualnom zaživeo je u Tehničkoj školi u Požegi, u saradnji sa lokalnom privredom, i to na trogodišnjem profilu livac-kalupar

Ali...


Ministarstvo prosvete nije imalo sluha za ovaj poduhvat! Kada je trebalo preraspodeliti normu i nastavnicima zaduženim za sprovođenje procesa u školama priznati to kao radno angažovanje, nastao je problem. Kada je trebalo verifikovati novi sistem rada, opet je nastao problem. Sećam se koliko je živaca dr Gustav Rajer, tadašnji direktor GIZ projekta, izgubio...i nije vredelo.

Nako što je umesto g-dina Rajera na čelo projekta došao g-din Hageman, krenulo se u novom pravcu. Zajedno sa gospodinom Gvidom Locom (Guido Lotz) i predstavnicima GIZ-a, 2012. godine uradili smo sveobuhvatnu procenu potreba i identifikovali pravac u kojem bi reforma srednjeg stručnog obrazovanja dalje trebalo da se odvija. Zaključili smo, krajnje logično, da treba unaprediti zanatsko obrazovanje i primeniti dualni sistem u novim obrazovnim profilima koji se razvijaju i realizuju u saradnji sa privredom. Projekat je, sada pod vođstvom dr Harbersa, ušao u uspešnu realizaciju i danas imamo učenike, i to na profilima trećeg stepena stručne spreme, koji se već školuju u ogledu po modifikovanom dualnom sistemu. Neka razmišljanja aktera važnih za ovaj proces, kao i osnovne informacije o projektu, mogu da se pogledaju na sajtu TVET konferencije, održane krajem 2013. godine. Čak smo prošle godine u nemogućim uslovima (otezanje sa akreditacijom novih obrazovnih profila, poplave, kratki rokovi), uz lavovsku borbenost direktora škola uspeli da sprovedemo kampanju i obezbedimo da se učenici upišu na nove profile.




Da skratim priču: da li mislim da je dualni sistem dobar izbor za srednje stručno obrazovanje? Apsolutno – da! Tako se izlazi u susret i poslodavcima i učenicima i omogućuje se da najbolji učenici odmah dobiju posao, a poslodavci kvalitetnu radnu snagu koju ne moraju da uhodavaju. Ipak, ima mnogo toga što treba uraditi pre nego što se ovaj model primeni u svim srednjim stručnim školama u Srbiji:

-          Kompletnu upisnu politiku treba reformisati. Upis u srednje škole ne treba da bude “socijalna kategorija”, nego da prati potrebe tržišta rada. Dakle, ne možemo beskonačno školovati ekonomske tehničare i medicinske sestre koji ne mogu da nađu posao nakon što završe srednju školu. 

-          Treba kvalitetno opremiti kabinete u srednjim stručnim školama. U 2, 3, 4. razredu srednje škole učenici mogu da idu na praksu kod poslodavaca, ali u prvoj godini ipak znanja i veštine treba da razvijaju u školi. Dakle, treba utvrditi stanje mašina i opreme u kabinetima u školama (a iz iskustva znam da ono nije sjajno, osim tamo gde su iz projekata i ogleda opremljeni novi kabineti) i zajedno sa lokalnom privredom obnoviti radionice i kabinete. A da bi lokalna privreda u tome učestvovala, treba joj dati i određene olakšice. Davnih dana predlagao sam poreske olakšice za privrednike koji ulažu u opremanje škola. Čini mi se da bi taj model sada bio dobro rešenje, jer se radi o velikom finansijskom zahvatu i za ministarstvo i za lokalne samouprave.

-          Posebnu pažnju treba posvetiti edukaciji nastavnika. Ovde ne mislim na edukaciju kroz postojeće programe akreditovane kod Zavoda za unapređenje obrazovanja i vaspitanja, već na specijalizovane obuke koje bi bile urađene zajedno sa privredom.

-          Model upravljanja školama treba osavremeniti. Škole mogu (i moraju) da postanu fleksibilne, kako bi u perspektivi bile spremne da odgovore na potrebe privrede iz drugih oblasti, a ne da privreda godinama čeka da se proizvede kadar. U tom smislu, mislim da uvođenje dualnog obrazovanja ne može da bude kompletno bez promene uloge srednjih stručnih škola u obrazovnom sistemu – one moraju da postanu centri kompetencija.


Na kraju, molba premijeru Vučiću: nemojte da “profesionalni reformatori” upropaste i ovu ideju, kao što su već doprineli da se upropaste mnoge dobre ideje u domenu obrazovanja. Ima u Srbiji kompetentnih ljudi koji su u praksi prošli mnogo toga i mnogo znaju. Nabrojaću neke od njih poimenice, da ih lakše nađete ako su Vam potrebni. Neka se ne ljute ni oni što sam ih pomenuo, ni oni koje nisam pomenuo, a takođe se osećaju kompetentnim: Jelena Stojanović-Đumić iz GIZ-a, Ivan Stojanović, takođe iz GIZ-a, skrajnuti Bogoljub Lazarević i Radovan Živković u Ministarstvu, direktori škola: Dragan Tucaković (Užice), Slavko Đokić (Požega), Siniša Kojić (Kragujevac), Milorad Gavrilović (Niš), Igor Bem (Subotica), privrednici - Goran iz Inmold-a, ljudi iz BOSCH-a, ljudi iz UNIOR-a...pa ekipe nastavnika-trenera, prosvetnih savetnika koji su takođe prošli obuke...

Lično, za posao uvođenja dualnog sistema obrazovanja u Srbiji uvek sam na raspolaganju da pomognem. Pitanje obrazovanja je iznad dnevne politike (ili bi bar trebalo da bude). I nije marginalna društvena tema. već centralno pitanje opstanka. Ako je premijer to shvatio – dobro je. A čini mi se da je shvatio. Zato i apelujem na njega da ne dozvoli da profesionalni egohranitelji i neuspešni reformatori upropaste ovu dobru ideju ili je sprovedu na nakaradan način.

Da li bih voleo da pomognem? Bih. Da li očekujem da će me zvati? Ne, ne očekujem. Dovoljno je već grebatora koji će ubeđivati ljude bliske Vučiću da baš oni znaju ovo da odrade. Poruka njima: kad već budete radili, ne radite naopako. Promenite ceo sistem, nemojte samo deklarativno da uradite promenu nastavnih planova i programa, prepakujete praksu koja ni na šta ne liči i da slažete kako je to "dualni sistem". Jer dualni sistem je mnogo više od toga.

p.s. Ako me bude zvalo da pomognem, javiću. I uradiću ovo kako valja, sa ljudima koji znaju posao.



  • Digg
  • Del.icio.us
  • StumbleUpon
  • Reddit
  • RSS

0 comments:

Постави коментар